MOŽDANI UDAR VODEĆI UZROK INVALIDNOSTI
Najčešći uzroci oštećenja mozga su moždani udar , povrede mozga većinom u prometnim nezgodama, multipla skleroza, Parkinsonova bolest, a kod djece cerebralna paraliza.
Među spomenutim bolestima na vodećem je mjestu po učestalosti moždani udar koji je ujedno i vodeći uzrok invalidnosti u nas i u svijetu. Nažalost, moždani udar je i treći uzrok smrtnosti u svijetu, a prvi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Kod nas i u zemljama srednje i istočne Europe bilježi se nepovoljan trend porasta obolijevanja od moždanog
udara pa se u narednom periodu predviđa prava epidemija ove bolesti ako se ne poveća svijest o preventivnim mjerama za smanjenje faktora rizika kao što su povišen krvni tlak, masnoće u krvi, šećerna bolest, pušenje i debljina.
Sl 1. Moždani inzult kao posljedica začepljenja ili pucanja krvne žile mozga.
RANO ZAPOČETOM REHABILITACIJOM BOLJE SU ŠANSE ZA SMANJENJE INVALIDNOSTI
Rehabilitacija ovih bolesnika mora početi odmah nakon moždanog udara i biti prilagođena stupnju oštećenja mozga, pridruženim bolestima, sklonostima i sposobnostima bolesnika i sredine u kojoj bolesnik živi. Stoga često i u rehabilitaciji koristimo izraz personalizirano liječenje. Od mjesta i veličine oštećenja mozga zavisi prognoza i ishod liječenja . Rehabilitacijski tim „vodi „ bolesnik , a programe i metode rehabilitacije planiraju liječnici čija je specijalnost fizikalna i rehabilitacijska medicina. Oni, kao vođe tima, organiziraju provode i nadgledaju proces rehabilitacije okupljajući tim s liječnicima obiteljske medicine , liječnicima drugih specijalnosti , medicinskim sestrama , fizioterapeutima, radnim terapeutima, logopedima, psiholozima i socijalnim radnicima. Takav pristup je neophodan jer se radi o teškim bolesnicima s mnogo problema. Osim motornog deficita sa spastičnim mišićima postoji poremećaj govora, pažnje i percepcije, komunikacije, kontrole sfinktera,
Hranjenja, stvaranje dekubitusa, problemi sa ramenom oduzete strane tijela, emocionalni poremećaji i smanjenje kognitivnih funkcija i sekundarnih komplikacija osnovne bolesti kao što su povišen krvni tlak i problemi sa srcem. Kod nas u praksi nažalost ne postoji timski rad osim djelomično u stacionarnim rehabilitacijskim ustanovama gdje se bolesnik upućuje najdulje na tri tjedna što je nedovoljno. Problemi nastaju nakon hospitalizacije kada se bolesnici vraćaju kući. Oni i njihova obitelj su prepušteni sami sebi. Tada se bolesnici susreću s nizom problema u promijenjenim okolnostima u svojemu domu. Posljedice mogu biti nazadovanje u rehabilitaciji i emocionalno i psihičko povlačenje osobe. Upravo Bobath konceptom vježbi nastojimo motivirati bolesnika i „potaknuti“ mozak na reagiranje na novu sredinu i savladavanje poteškoća u novonastaloj situaciji.
Prema medicinskim istraživanjima najbolje rezultate ima provođenje rehabilitacije u zajednici
S više metoda u isto vrijeme, uz tim stručnjaka , a prosječna duljina provođenja rehabilitacijskih postupaka nakon moždanog udara je kraća. Za ostale bolesti progresivnog karaktera taj postupak je kontinuiran i prilagođen razvoju bolesti.
Princip rada u našoj ordinaciji za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu je timski rad uz personalizirani pristup liječenju. Suradnja članova tima je svakodnevna uz nadzor osobnog educiranog fizioterapeuta. Uz primjenu Bobath koncepta u rehabilitaciji bolesnika s oštećenjem mozga redovito se koristi elektrostimulacija mišića, masaža, radna terapija , PNF( proprioceptivna nauromuskularna facilitacija, vježbe s ogledalom koja koristi metodu takozvane „virtualne stvarnosti“ kao i druge metode rehabilitacije.
Sl 2. Moždani inzult desne polovine mozga daje oduzetost lijeve polovine tijela.
BOBATH KONCEPTOM VJEŽBI DO POSTIZANJA CILJA
Na temelju sakupljenih informacija o neuromišićnom statusu , posturalnoj prilagodbi, reakcijama balansa i kvaliteti aktivnosti dnevnog življenja kao i potrebama bolesnika određuje se individualni plan liječenja . Liječenje se temelji na uspostavljanju funkcija koje su nestale i optimiziranju onih koje su ostale očuvane. Izbor metode rada bira educirani fizioterapeut , a tijek tretmana je određen mnogim faktorima koje uključuju životne navike bolesnika, dob, spol, zanimanje, pomagala, hobi, okolina , stambeni prostor, financijske mogućnosti, pomoć obitelji i prijatelja.
Objektivnim pregledom i promatranjem terapeut stječe uvid u opći dojam o bolesniku, o njegovim mentalnim sposobnostima o kvalitativnim i kvantitativnim mogućnostima u mirovanju, kretanju ili nastojanju kretanja, pri hodu, o stanju tonusa mišića, držanju tijela, upadljivosti strane koja nije direktno pogođena, promatra se organizacija pokreta i bolnost pri pokretu.
Na temelju dobivenih podataka i uz dogovor s bolesnikom o njegovima prioritetima postavljaju se kratkoročni i dugoročni ciljevi koji trebaju biti realni i motivirajući za bolesnika. Kratkoročni cilj može biti držanje vilice prilikom hranjenja, samostalno ustajanje iz kreveta , odlazak u kupovinu , a dugoročni cilj može biti hodanje bez pomagala, vožnja bicikla ili upravljanje osobnim automobilom. Ciljevi se tijekom rehabilitacije mogu mijenjati , a sve u skladu s bolesnikovim mogućnostima.
Sl. 3 i 4 Prije i nakon Bobath vježbi - hodanje sa štapom i bez štapa
Sl. 5. Rad educiranog Bobath terapeuta Mirsade Mujakić za pravilno pozicioniranje koljena
Danas smo govorili o Bobath konceptu vježbi i potrebi timskog rada u rehabilitaciji osoba s oštećenjem mozga.
Vjerujemo da će budućnost i nova istraživanja fiziologije moždanih oštećenja omogućiti povezivanje kognitivnih i bihevioralnih modela oporavka u visoko kvalitetne oblike rehabilitacije.
U nastavcima govorit ćemo o drugim tehnikama kao što je elekstrostimulacija mišića ,terapija ogledalom I primjena Botulinum toksina.
Ovaj tekst je priredila Vlasta Urban Tripović a objavljen je u Glasu Istre